Emerjensia Coronavirus: Entre Estadu Exepsaun no Politika Alternativu iha Timor-Leste

MAUANTIK
4 min readMar 17, 2020

--

Foin lalais iha loron 16 Marsu, enkontru extraordinariu iha Konsellu Ministru desidi hodi solisita ba Prezidenti Republika atu dekreta Estadu Emerjensia, laseluk lale’et, hatudu governu nia asaun lenuk no reaksionariu hanesan babain.

Inundasaun ne’ebe halo rahun uma lubun-wain, mate, too ba foer, rai-rahun no rai-tahu butuk iha Dili laran deit liu loron tolu ona maibe la mos hela deit, sa tan atu hatan ba Coronavirus, ba han hemu ema iha Dili, iha Timor laran bainhira izola ema no bandu movimentu iha sosiedade se karik Timor afeta ona COVID-19.

Udan bosok be la sai, udan bosok ahi mate, sa tan atu hatan ba Coronavirus. Kala konfia deit ho tane-liman ba rai-seluk, lae lori nia dollar ba sosa fos iha to’os Timor nian iha Vietnam lae mina bimoli iha Indonezia.

Maibe diak, aktu hodi husu ba Prezidenti atu dekreta estadu emerjensia, ho pre-kondisaun hirak dehan katak ‘taka fronteira, bandu sidadaun rai-balun no movimentu’ ema rai-seluk tama Timor laos deit nudar reasaun simples emerjensia nasional deit maibe mos konfirma Estadu Exepsaun (State of Exception) nia ukun.

Estadu Exsepsaun preve nanis ona iha Konstituisaun RDTL, no hola parte iha prosesu politika ordem konstitusional demoratiku Timor nian. Maibe atu deklara estadu ho Emerjensia Nasional bazeia ba ameasa epidemiolojiku ida sei foun tebes ba Timor.

Konseitu Estadu Exepsaun haburas husi Filozofu Italianu naran Giorgo Agamben hodi refere ba mekanismu koersaun no ukun estadu nian ne’ebe haluan no klean ba bebeik iha sosiedade le’et. Exepsaun legal too ba konsentrasaun no akumulasaun poder soberania husi estadu sai koersaun no sai normal em nome bens komum ka ordem publiku.

Iha Estadu Exepsaun, Agamben refleta husi sistema ‘kampo konsentrasaun’ iha Alemaña, ne’ebe mak, prizioneiru sira tenki sakrifika sira nia liberdade tomak, bens komum, produtividade ekonomia, hodi submete ba kontrolu no koersaun atu nune’e ordem lao diak. Hanesan kedas ho reasaun ba ‘outbreak’ pandemia ne’e. Lei suspende, liberdade laiha, produtividade ekonomia hakdasak no iha mak rule/ukun — kontrolu, survelensia/hafuhu, bandu etc.

Tan ne’e, hori uluk kedas, tekniku, politika no protesaun saude uza hodi impoen ukun, hakotun liberdade no militarizasaun ba populasaun sira. Coronavirus, no deklara emerjensia nasional fo hanoin kedas ita ba biopolitika hirak nune’e.

Maibe ironiku. Xina hatudu ona nia forma biopolitika autoritarian neebe efetivu tebes, maske tenki troka ho bandu, kontrolu no survelensia. Cuba hatudu ona an nudar autor solidaridade ba saudi global. Maibe biopolitika demokratiku ala nasaun sira hanesan Amerika, Italia, Australia, Indonezia nst iha pergunta boot mai ita.

Video sira viral iha media sosial hatudu ema hadau malu toilet paper ka sasan mohu nahas iha supermerkadu iha nasaun liberal kapitalizmu sira, konfirma kultura ‘individualista’ ho opsaun rasional (rational choice) bele sai deit barbarian iha tempu-rai-susar.

Nasaun mau/bidoko dehan liurai ba liberdade individual sira ne’e, halo nia sidadaun tauk fali atu husik servisu tanba tenki izola-an, ka tauk ba konsulta tan lakoi iha deve no osan laiha. Indonezia ho motto ida dehan ‘Orang Miskin Dilarang Sakit’, slogan neebe moris tan setor saude hahu privatiza no komersializa bazeia ba rendimentu ala kapitalistiku.

Timor? — han no hemu beh importa, aimoruk beh importa, nesesidade husi fuk-lahan too ain-kukun beh importa, OGE beh intupidu nst — haruka ema sulan no sosa stock hahan/sasan rihun ba rihun para fahe bainhira COVID-19 mai? — susar boot. Halo ita hanoin fali riku foun (orang kaya baru) sira ne’ebe benefisia iha fahe hahan, sasan no osan ba harii uma-foun hafoin krizi 2006.

Taka fronteira no bandu sidadaun rai balun hodi tama Timor iha funsaun nudar bareira linear ida. Teknolojia abstratu ne’ebe sansiona husi forsa monopoliu estadu ka ukun no bandu lei nian sira nee halo ita hanoin fali aparteid ala sekulu 21 pah.

Ita babain kondena dehan Donald Trump harii moru hodi satan imigrante, lae Israel harii moru iha Palestina. Maibe oinsa mos, sistema aparteid hahu persebe nudar mekanismu normal hodi regulariza, kontrola no hanehan ka hafahe ema, em nome aktu legal, ka extra-legal hanesan dekretu estadu emerjensia nee.

Los duni katak, izola-an, bandu ka kuarantina sira ne’e nesesariu duni hodi hasoru COVID-19. Maibe nafatin, Timor-Leste presiza iha servisu ho baze solidariu, kordenasaun koletivu, no responsabilidade demokratiku liu. Timor presiza iha baze ekonomia rasik.

Covid-19 hahu halo luta koletivu, relasaun maluk ka sosial no moris diak ema nian sai mihis. Anti-solidariu, rasismu, tauk, paniku no hirus mak domina no buras. Ita hahu disiplina-an ho hand-sanitizer, salva-an ho masker ka toilet paper no interese-an duke servisu ba malu tan kaer liman ba malu troka ona ho haketak malu ‘social distant’.

Tan luta hasoru Coronavirus nudar mos elementu kiik ida iha ona luta komum, maka hakarak ka lakoi, tenki asegura ona kondisaun moris diak, justu no igual povu nian molok ameasa oioin mosu tan mai, tantu pendemiku, terorismu, tasi-sae ka udan-boot atu sosiedade iha kbiit nanis, duke reaksionariu alias hadau malu sasan iha loja supermerkadu ka hein deit estadu bandu movimentu I liberdade ema nian, no halo ema tabela tomak ba tulun sasan/hahan husi governu.

Kestaun laos deit COVID-19 nia invazaun tama mai Timor aban ga bainrua. Maibe oinsa atu iha reflesaun kritika ona ba politiku no ukun ne’ebe alternativu duke perpetua pensamentu reaksionariu estadista alias Estadu Exepsaun, I tenki hanoin klean liu ona ba ameasa ezistensial permanente ne’ebe mak fo moris buras ba kiak, moras (epidemia, pendemiku), servisu laiha nst.

--

--